Izbegavamo sukob mišljenja – KONFLIKT – 8

Kada izbegavamo sukob mišljenja, ne izbegavamo problem – samo odlažemo njegovo rešavanje.


Pregledajte sve kartice

« Prethodna kartica Naredna kartica »

Gde se vidi ovo ponašanje?

Izbegavanje sukoba mišljenja ne znači da se svi slažu – već da se neslaganja ne izgovaraju. To se vidi kada:

  • Na sastancima svi klimaju glavom – ali posle sastanka u manjim grupama pričaju „šta zaista misle“.
  • Ljudi ćute kad se ne slažu – primećuju problem u planu, odluci ili ideji, ali ne žele da „zatalasaju“.
  • Neprijatne teme se preskaču – konflikti, loši rezultati ili međuljudski problemi se „štite“ ćutanjem.
  • Postoji lažna slika harmonije – spolja deluje da je sve u redu, a iznutra se oseća tenzija.
  • Na radionicama i treninzima – učesnici se uzdržavaju da iznesu iskreno mišljenje da ne bi uvredili kolege.

Šta je uzrok ovog ponašanja?

Uzrok izbegavanja sukoba mišljenja najčešće je pogrešna slika o konfliktu i prethodna loša iskustva:

  • Verovanje da je sukob „loš“ – mnogi mešaju konstruktivno neslaganje sa ličnom svađom.
  • Strah od narušenih odnosa – ljudi se boje da će iskreno mišljenje pokvariti odnose sa kolegama ili nadređenima.
  • Loše vođeni konflikti u prošlosti – ako su raniji sukobi završavali povišenim tonovima, napadima ili kažnjavanjem, prirodno je da ih ljudi izbegavaju.
  • Nedostatak veština – tim jednostavno ne zna kako da vodi neslaganje mirno i produktivno.
  • Kultura „mira po svaku cenu“ – važnije je „da se ne svađamo“ nego da donesemo najbolju odluku.

Kako ga sprečiti i prevazići?

Cilj nije da povećamo broj konflikata, već da razvijemo zdrav, konstruktivan konflikt oko ideja, a ne oko ljudi.

  1. Normalizujte neslaganje – jasno recite da je neslaganje dozvoljeno i poželjno kada tražimo najbolje rešenje.
  2. Razdvojte problem od osobe – pričamo o ideji, procesu ili odluci, ne o ličnosti ili karakteru.
  3. Postavite pravila za diskusiju – npr. ne prekidamo, ne podižemo ton, ne koristimo uvrede, fokus na argumentima.
  4. Podstičite različita mišljenja – aktivno pitajte: „Ko vidi ovo drugačije?“, „Ko je skeptičan?“.
  5. Vežbajte male konflikte – kroz vežbe i simulacije, pre nego što se suočite sa važnim realnim temama.

Koje komunikacione alate primeniti?

1. „Devil’s advocate“ uloga

  • Na sastanku se unapred dodeljuje uloga osobe koja namerno preispituje predlog ili odluku.
  • Pomaže da se konflikt ideja odvoji od ličnih odnosa – „napadam ideju, ne osobu“.

2. Strukturisana debata „Za i protiv“

  • Tim se podeli u dve grupe – jedna traži argumente „za“, druga „protiv“ određenog predloga.
  • Sve strane dobijaju prostor da budu saslušane, a odluka se donosi nakon rezimea argumenata.

3. Pravila konstruktivnog konflikta

  • Zajednički definišite 5–7 pravila (npr. „kritikujemo ideju, ne osobu“, „slušamo do kraja“, „ne koristimo etikete“).
  • Postavite ih vidno u sali za sastanke ili u radioničkom prostoru.

Korisni linkovi

« Prethodna kartica Naredna kartica »

.

Unapredite timsku efikasnost

Kako da vaš tim prevaziđe skrivene prepreke koje koče njegovu efikasnost?

3-dnevna radionica unapređenja organizacionog zdravlja

  • Kako da prepoznate konkretne probleme i izazove u timskom radu, uzajamnoj saradnji i međusobnoj komunikaciji zaposlenih?
  • Kako da otkrijte uzroke ovih izazova i da ih uspešno rešite i prevaziđete, našim vizuelnim interaktivnim karticama “timske efikasnosti“?

Koristeći naše vizuelne kartice lako i brzo ćete odrediti prioritete i kreirati akcioni plan

Sa interaktivne radionice u Beogradu

Tel: + 381 65 26 080 26

Email: poslovnaznanja@gmail.com